Osnovna škola Turnić Rijeka

Ljekovitost

Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.

Narančastu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A. Karoten se različito iskorištava u našem organizmu, ovisno o načinu pripremanja mrkve. Tako je iskorištenje karotena u sirovoj mrkvi 2%, u kuhanoj 18%, a u sirovoj ribanoj 82%.

Također, mrkva je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija. Iako mrkva sadrži mnogo prirodnog šećera, vlakna u mrkvi sprečavaju da taj šećer brzo "projuri" u krvotok i uzrokuje povećano lučenje inzulina. Ne treba zaboraviti i na vitamine - tijamin, niacin, vitamin B6 i folate, te mineral mangan.

Neki nutricionisti smatraju da se nutrijenti iz mrkve mogu bolje iskoristiti ukoliko se mrkva skuha (dovoljno ju je samo malo prokuhati).

Ionako dobar nutritivni profil popravit će i činjenica da mrkva ima vrlo male količine zasićenih masnoća i kolesterola.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.

Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.

Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Korijen mlade mrkve nježno operite četkicom ispod tekuće vode, dok kod starije mrkve korijen ogulite nožem za štedljivo guljenje. Ukoliko je kraj korijena zelen, uklonite ga kako ne bi dobili gorkastu aromu.

Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%. Mrkvu možete narezati na štapiće, kolutiće, julienne ili je naribati. Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica, a možete ju kombinirati i s dipom na bazi jogurta.

Narezanu na veće dijelove ili naribanu mrkvu, zajedno s njenim listovima, možete koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je kombinirati u salati zajedno s jabukama i ciklom. Ni kao samostalna salata neće vas razočarati. Naribanu mrkvu posolite, prelijte s malo limunova i narančina soka uz dodatak meda, a na kraju pospite nasjeckanim lješnjacima.

Svježi sok od mrkve možete kombinirati s bananama i sojinim mlijekom u nutritivnom shakeu, koji možete poslužiti za doručak.

Zbog svoje slatkaste arome, mrkva nije strana namirnica ni u pripremi slastica. Kolač od mrkve jedan je od najpoznatijih, a uz dodatak nadjeva od kvalitetnih džemova ili u kombinaciji s drugim voćem i orašastim plodovima, iznenadit će svojim okusom.

Nedavno su učenici 2. b razreda naše škole sudjelovali u dječjoj maškaranoj povorci zamaskirani upravo u mrkve. Njihova maska bila je poučna i zanimljiva. Na velikom plakatu napisali su ''Jedan, dva, jedan, dva ide četa mrkvica. Rumene, rumene i za vid najbolje. Pune smo vitamina i karotina. Jedite nas, grickajte nas jer za tijelo mi smo spas.''