Osnovna škola Turnić Rijeka

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno.

Energetska vrijednost trešnje iznosi samo 32 kcal na 100 g svježe namirnice.

Svježe sezonsko voće oduvijek se smatra idealnim međuobrokom ili zamjenom za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom, a preporučuje se konzumirati između glavnih obroka.

Prednosti prehrane bogate voćem su: bogata je prehrambenim vlaknima, pomaže kod smanjenja tjelesne težine, bez masti je ili je sadrži samo u tragovima, bogata je vitaminima i mineralima, ne sadrži kolesterol, bogata je fitokemikalijama, bogata je antioksidansima koji štite organizam uništavajući štetne slobodne radikale, dobra je zamjena za hranu koja sadrži dodani šećer i uz obilje vrijednih nutrijenata opskrbit će nas i prijeko potrebnom vodom.

U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.

Ljekovitost

Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inače faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. Trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.

Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

Bogate su antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (osobito antocijanidi i proantocijanidi). Flavonoidi su boje, a nalazimo ih i kod drugog tamnog voća, a imaju ulogu vezivanja slobodnih radikala. Mnoge degenerativne bolesti (mrena na oku, Parkinsonova bolest, ateroskleroza) povezuju se s oštećenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali.

Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element vezivnog tkiva kao što je hrskavica i tetiva.

Kupovanje i čuvanje

Trešnje dozrijevaju u lipnju i mogu se kupiti na tržnici ili u većim supermarketima. Bez obzira na sortu, trešnje imaju kratak vijek trajnosti pa pri kupnji tražite plodove s peteljkama, izrazite crvene boje i čvrste vanjske kožice.

U hladnjaku ih čuvajte nekoliko dana. Opranim trešnjama možete ukloniti peteljke i koštice, zatim ih pojedinačno zamrznite na podlozi i tek nakon toga spremajte u plastične vrećice.

Izvor: www.coolinarika.com