Osnovna škola Turnić Rijeka

Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata, koja se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.

Kravata kroz povijest

Riječ kravata dolazi od francuske riječi croata. U svojoj knjizi La Grande Historie de la Cravate, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:

"... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. ....."

Znate li gdje proizvode KRAVATE – CROATE?

Od 1993. u tihom posavskom mjestu Davoru, započela je proizvodnja kravata. Proizvodni pogon za kravate je 2004. godine prerastao u tvornicu kravata koja danas ima pedesetak zaposlenika, pretežno žena, a još dvadesetak prema potrebi rade u svojim domovima. Svake godine u tvornici se proizvede nekoliko stotina tisuća kravata i deseci tisuća marama, prsluka kao sastavni dio svečanih odjela. Proizvodnja se pretežno obavlja strojevima, ali svaki proizvod dovršava se ručno.

Upravo ta završna ručna izrada daje posebnu vrijednost kravatama koje nose oznaku Izvorno hrvatsko i prepoznatljive su zvan granica Lijepe naše.

Što znače boje kravate?

Crvena – predstavlja moć, bogatstvo, snagu i strast.

Plava – znači mir i staloženost, ali nisu znak slabosti već ustrajnosti.

Žuta – pozitivno ozračje i vitalnost. Osobe koje je nose zrače toplinom.

Zelena – predstavlja rast i obnovu. Nose je osobe koje vole učiti.

Smeđa – predstavlja realnu i prizemljenu osobu, vrlo pouzdanu i staloženu.

Crna – ima dozu formalnosti. Često se nosi na društvenim događanjima koji zahtijevaju ozbiljnost.

Manifestacije koje su neizostavni dio hrvatske i svjetske priče o kravati i Hrvatskoj – domovini kravate vidimo iz godine u godinu, i postaju sve zanimljivije.

Divili smo se kravati 2003. godine koja je obavila pulsku Arenu i postala najvećom kravatom na svijetu. Dugačka 808 metara i 25 metara široka umjetnička instalacija nazvana Kravata oko Arene.

2007. godine u blizini Davora Marijan Bušić kreirao je divovsku Kravatu u žitu. Kravata je žetvom oblikovana na površini od 10 hektara, duga 850 metara, u najširem dijelu široka 230 metara.

Zanimljiva je bila i 7 metara dugačka kravata koju je Hrvatsko Veleposlanstvo u Madridu 2010. objesilo na svoju fasadu.

Izradile: Petra Damijanjević, Ana Gaćina, Lana Milić, Lea Musić, Aurora Necko, Tara Trgovčević.