Specijalna teorija relativnosti

Na kojim pretpostavkama Einstein temelji svoju ˇSpecijalnu teoriju relativnostiˇ ?
1. U svim sustavima, koji miruju ili se kreću stalnom brzinom, vrijede isti fizikalni zakoni.
2. Brzina svjetlosti je u svim inercijalnim sustavima jednaka.
3. Valovi svjetlosti šire se eterom stalnom brzinom od 300 000 km/s. U eteru se također kreću planeti i ostala nebeska tijela.
4. Čovjek je mjera stvari.
1887. godine Michelson je izveo za "Specijalnu teoriju relativnosti" važne pokuse. Što je tim pokusima ustanovio?
1. Da brzina svjetlosti zavisi od brzine Zemlje.
2. Da brzina svjetlosti ne zavisi od brzine Zemlje.
3. Kako god brzo jurimo za valovima svjetlosti oni se od nas uvijek odmiču istom brzinom od 300 000 km/s.
4. Brzina svjetlosti ovisi jedino o brzini motritelja.
Dvije rakete kreću se jedna prema drugoj. Brzina im je v1 = v2 = 225000 km/s u odnosu na nepokretnog motritelja. Kolikom se brzinom približavaju rakete?
1. Rakete se približavaju brzinom od 500000 km/s.
2. Brzina približavanja raketa je 288000 km/s.
3. Brzina približavanja raketa iznosi 300000 km/s.
4. Brzina približavanja raketa iznosi 225000 km/s.
Raketa duljine 100 m kreće se brzinom od v = 297000 km/s ( 0,99 c) u odnosu na nepokretnog motritelja (npr. na Zemlji). Ako je mjereći vrijeme svojim satom astronautu u raketi protekla 1 godina koliko je vremena proteklo motritelju? Uz to astronaut je toćno izmjerio duljinu unutrašnjosti broda i ona iznosi 100 m. Kolika je dužina broda u odnosu na nepokretnog motritelja ?
1. Motritelju je proteklo isto toliko vremena, 1 godina, a dužina broda neće se za nepokretnog motritelja ništa promijeniti.
2. Motritelju je proteklo 7 godina, a dužina broda će za nepokretnog motritelja biti 14 m.
3. Motritelju je proteklo 70 dana, a dužina broda će za nepokretng motritelja biti 700 m.
4. Motritelju je proteklo 7 godina, a dužina broda neće se nepokretnom motritelju ništa promijeniti.
Neka čestica kreće se brzinom približnoj brzini svjetlosti. Što je s masom i gustoćom čestice pri toj brzini u odnosu na njeno stanje mirovanja?
1. Masa i gustoća čestice u kretanju znatno je veća od mase i gustoće čestice u mirovanju.
2. Masa i gustoća čestice u kretanju znatno je manja od mase i gustoće čestice u mirovanju.
3. Masa čestice u kretanju znatno je veća od mase u mirovanju, dok je gustoća čestice ostala nepromjenjena.
4. Masa čestice u kretanju nepromjenjena je u odnosu na njenu masu u mirovanju, dok je gustoća čestice znatno veća od one u mirovanju.