Prema UNHCR-ovom izvještaju danas je više od 43 milijuna ljudi izvan svojih domovina, a broj izbjeglica kontinuirano raste. U Hrvatskoj se prihvatilišta za tražitelje azila nalaze u Kutini i Zagrebu, a u tim gradovima živi i najveći broj osoba kojima je odobrena zaštita u Hrvatskoj.

Ratovi ostaju glavni uzrok raseljavanja. 55% svih izbjeglica o kojima govori izvještaj UNHCR-a potiče iz samo pet zemalja u kojima se vode ratovi: Afganistana, Somalije, Iraka, Sirije i Sudana. Izvještaj također sadrži prikaz velikog raseljavanja stanovništva iz Malija, Demokratske Republike Kongo, Sudana u Južni Sudan i Etiopiju. Svjetska ekonomska kriza dodatno je pogoršala težak položaj izbjeglih i raseljenih širom svijeta.

U Hrvatskoj azil najviše traže osobe iz Afganistana, Alžira, Bangladeša i BiH, izvijestio je Centar za mirovne studije.

Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim izbjeglicama koje osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, vjeri, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja.

Tražitelji azila su ljudi različitih profila i osobnih priča: maloljetni i punoljetni muškarci i žene, obrazovane osobe, socijalno ugrožene osobe, žrtve trgovanjem ljudima i drugi.

Hrvatska pokušava osmisliti učinkovit i dugotrajan sustav integracije koja će pomoći izbjeglicama pri uključivanju u društvo u aspektima njihovih prava na smještaj, učenje hrvatskog jezika, školovanje, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, spajanje obitelji, upoznavanje s hrvatskom povijesti i kulturom. Sve su to preduvjeti za postajanje izbjeglica integriranim i produktivnim članovima društva. Odgovornost je zajednice da taj okvir učinimo tolerantnim, inkluzivnim, otvorenim i dobronamjernim prema izbjeglicama i strancima koji dolaze u Hrvatsku.

„Neka, preko vas, čovječanstvo shvati da je mir moguć, da se s mirom sve može steći te da se, naprotiv, s ratom sve može izgubiti“

Papa Franjo, 6. kolovoza 2016.