U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i karnjeval, karnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare.

Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova.

Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala".

Mesopust je lutka koja se podiže na početku maškara. Na pokladni utorak, to jest dan prije početka Korizme, spaljuje se i s njime nestaju svi naši problemi i brige.

Za vrijeme maškara, kostimiramo se u razne likove kao što su princeze, Indijanci, kauboji… Maškare nas vesele pogotovo djecu, ali i odrasle.

Maškarajte se i vi!